U proteklih je nekoliko mjeseci došlo do značajnih promjena u zakonskim okvirima kojima se uređuju prava i usluge za osobe s invaliditetom, donosimo najvažnije promjene koje donose novi Zakon o inkluzivnom dodatku, Zakon o osobnoj asistenciji te Zakon o povlasticama u prometu:

Prema Zakonu o inkluzivnom dodatku (NN 156/2023), koji je na snagu stupio 1. siječnja 2024., pravo na inkluzivni dodatak objedinjuje četiri različita prava iz tri različita sustava:

  1. pravo na osobnu invalidninu (do sada u nadležnosti Hrvatskog Zavoda za socijalni rad)
  2. pravo na doplatak za pomoć i njegu (do sada u nadležnosti Hrvatskog Zavoda za socijalni rad)
  3. pravo na doplatak za djecu koji se ostvaruje u uvećanom iznosu radi oštećenja zdravlja, težeg ili teškog invaliditeta (do sada u nadležnosti Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje)
  4. pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom (do sada u nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje).

Razine potpore

Visina iznosa inkluzivnog dodatka razvrstava se u 5 razina ovisno o vrsti, težini, stupnju invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti i dobi osobe.

Prema trenutno važećoj osnovici (120 eura), inkluzivni dodatak iznosit će:

  • za korisnika prve razine inkluzivnog dodatka 720 eura
  • za korisnika druge razine inkluzivnog dodatka 480 eura
  • za korisnika treće razine inkluzivnog dodatka 432 eura
  • za korisnika četvrte razine inkluzivnog dodatka 162 eura
  • za korisnika pete razine inkluzivnog dodatka 138 eura.

Razinu potpore utvrđuje Hrvatski zavod za socijalni rad na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja.

Pravo na inkluzivni dodatak ne priznaje se:

  • osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja;
  • osobi koja osobnu invalidninu ili doplatak za pomoć i njegu ostvaruje prema posebnim propisima (ne prema Zakonu o socijalnoj skrbi).

Još neke važne napomene:

  • Inkluzivni dodatak ne smatra se prihodom u smislu zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi. Sredstva ostvarena inkluzivnim dodatkom ne mogu se ovršiti.
  • Za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak na temelju dijagnoze autizma nije potrebno priložiti Barthelov indeks.
  • „Redovni doplatak za djecu“ koji uređuje Zakon o doplatku za djecu i dalje je u nadležnosti Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i utvrđuje se pod istim uvjetima kao i ostali korisnici doplatka za djecu, u skladu s dohodovnim cenzusom te svotom doplatka.

Zakon o osobnoj asistenciji (NN 71/23)

1. srpnja 2023. na snagu je stupio Zakon o osobnoj asistenciji (NN 71/23) kojim se uređuje usluga osobne asistencije i sva pitanja značajna za pružanje navedene usluge, uključujući ona koja se odnose na pružatelje usluga, kao i ona koja se odnose na korisnike usluga osobne asistencije.

Usluga osobne asistencije može obuhvaćati: podršku u obavljanju kućanskih poslova, hranjenju, održavanju osobne higijene, omogućavanju mobiliteta i kretanju, rukovanju pomagalima, obavljanju administrativnih aktivnosti, kao i pratnju i pomoć u različitim socijalnim aktivnostima, uključujući i putovanja unutar i izvan Republike Hrvatske.

Tko može ostvariti uslugu osobne asistencije?

Prema članku 12. ovog Zakona pravo na uslugu osobne asistencije koju pruža osobni asistent priznaje se osobi s tjelesnim, intelektualnim ili mentalnim oštećenjem kod koje je vještačenjem utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti, koja je navršila 18 godina te koja je upisana u Registar osoba s invaliditetom.

Pravo na uslugu osobne asistencije koju pruža osobni asistent ne može ostvariti osoba (Članak 13.):

  • koja ostvaruje uslugu pomoći u kući;
  • kojoj je osiguran smještaj, odnosno organizirano stanovanje;
  • čiji roditelj ili drugi član obitelji ima priznato pravo na status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja (iznimke navedene dalje u tekstu*);
  • koja ostvaruje pravo na njegovatelja na temelju drugih propisa;
  • koja se nalazi u istražnom zatvoru ili na izdržavanju kazne zatvora;
  • koja ostvaruje uslugu osobne asistencije koju pruža videći pratitelj.

* Važno je napomenuti da postoje iznimke prema kojima pravo na uslugu osobne asistencije može ostvariti i ona osoba čiji roditelj ili drugi član obitelji ima status roditelja njegovatelja/ njegovatelja.

Najviše 88 sati mjesečno ako živi sa samohranim roditeljem, u jednoroditeljskoj obitelji, dvočlanom kućanstvu, u kućanstvu s dvije ili više osoba s invaliditetom, koja ima status studenta ili je potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe jer joj je zbog održavanja života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za koje je prema preporuci liječnika roditelj njegovatelj ili njegovatelj osposobljen, a koja se zbog svog zdravstvenog stanja ne može uključiti u programe u zajednici.

Najviše 44 sata mjesečno može ostvariti osoba koja živi u kućanstvu u kojem je bračni ili izvanbračni partner roditelja njegovatelja zbog radnih obveza odsutan iz mjesta prebivališta duže od šest mjeseci godišnje.

Je li usluga osobne asistencije besplatna za sve korisnike?

Korisnik usluge osobne asistencije koji uslugu koristi na temelju rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad nije dužan sudjelovati u plaćanju usluge ako su mu prihodi niži od prosječne neto plaće isplaćene u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini. Ako su prihodi korisnika viši od prosječne neto plaće, dužan je sudjelovati u plaćanju cijene usluge u iznosu od 1% cijene usluge, a ako su prihodi korisnika viši od dvije prosječne neto plaće, dužan je sudjelovati u plaćanju cijene usluge u iznosu od 2% cijene usluge.

Ako korisnik uslugu osobne asistencije ne ostvaruje na temelju rješenja Zavoda, već samo na temelju ugovora s pružateljem usluga, dužan je u cijelosti snositi troškove usluge.

Kako će se utvrđivati potreba za uslugom osobne asistencije?

Potreba za uslugom osobne asistencije utvrđuje se na temelju nalaza i mišljenja ZOSI, a sadržaj, način i opseg pružanja usluge pomoću Liste za procjenu potreba utvrđuje Komisija za procjenu potreba korisnika koja se formira u područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

U Komisiju se imenuju:

  • socijalni radnik i njegov zamjenik iz redova socijalnih radnika područnog ureda
  • psiholog, predstavnik područnog ureda i zamjenik iz redova sljedećih stručnih radnika područnog ureda: psiholog, socijalni radnik ili edukacijski rehabilitator
  • jedan predstavnik te zamjenik iz organizacija civilnog društva osoba s invaliditetom koje djeluju u općem javnom interesu na području zaštite sljedećih osoba: osoba s tjelesnim oštećenjima, osoba s osjetilnim oštećenjima, osoba s intelektualnim oštećenjima i osoba s mentalnim oštećenjima.

Važno je naglasiti da prema Članku 7. Pravilnika o sastavu i načinu rada komisije za procjenu potrebe korisnika za uslugom osobne asistencije (NN 96/2023) prilikom odabira predstavnika organizacije civilnog društva za člana Komisije prednost u odabiru ostvaruju organizacije civilnog društva koje:

  • imaju iskustvo organizacije u pružanju usluge osobne asistencije
  • imaju iskustvo u provođenju edukacija osobnih asistenata, komunikacijskih posrednika i videćih pratitelja
  • imaju iskustvo u provođenju grupa podrške korisnicima usluge osobne asistencije
  • imaju iskustvo u pružanju ostalih socijalnih usluga na temelju zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi.

Tko može biti osobni asistent?

Prema Pravilniku o mjerilima za pružanje usluge osobne asistencije, utvrđivanju cijene, sadržaju obrasca za podnošenje prijave na javni poziv te načinu i uvjetima sklapanja ugovora (NN 96/2023) osobni asistent može biti punoljetna zdravstveno sposobna osoba koja:

ima završen program obrazovanja odraslih (osposobljavanja) za osobnog asistenta (ili je do stupanja na snagu ovog Zakona završila edukaciju za osobnog asistenta u trajanju od najmanje deset sati) i ima najmanje razinu kvalifikacije stečene završetkom srednjoškolskog obrazovanja u trajanju od najmanje 3 godine

ima završen program obrazovanja odraslih (osposobljavanja) za osobnog asistenta, najmanje razinu kvalifikacije stečene završetkom osnovnog obrazovanja, ako ima završen program za stjecanje odgovarajuće kvalifikacije ili skupova ishoda učenja za zanimanje njegovatelj.

Osobni asistent ne može pružati uslugu osobne asistencije svom članu obitelji, osim kada na području pružanja usluge nije moguće zaposliti osobnog asistenta ili ako to zahtijeva korisnik zbog specifičnih uvjeta pružanja usluge i potreba korisnika, ako to nije u suprotnosti s interesima korisnika.

Osobni asistent koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona pruža uslugu osobne asistencije na temelju ugovora o radu sklopljenim s pružateljem usluge kroz programe i projekte, a ne ispunjava prethodno navedene uvjete, može i dalje pružati uslugu osobne asistencije do isteka ugovora, a najkasnije do 31. prosinca 2023.

Voditelj usluge osobne asistencije može biti osoba

  • koja ima najmanje kvalifikaciju stečenu završetkom srednjoškolskog obrazovanja u trajanju četiri ili više godina i 3 godine iskustva na poslovima osobne asistencije
  • koja ima najmanje kvalifikaciju stečenu završetkom preddiplomskog studija.

Pružatelji usluge osobne asistencije

Uslugu osobne asistencije pružaju: ustanove socijalne skrbi (dom socijalne skrbi i centar za pomoć u kući), udruge, vjerske zajednice i druge pravne osobe, upisane u Registar pravnih osoba koje pružaju uslugu osobne asistencije, kako je regulirano Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja registra pravnih osoba koje pružaju uslugu osobne asistencije (NN 96/2023).

Potreban broj usluga za područje RH određivat će se mrežom usluge osobne asistencije. Odluku o mreži usluge osobne asistencije donosi ministar, uz prethodno pribavljeno mišljenje jedinica područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba.

Pružatelj usluge osobne asistencije koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imaju sklopljen ugovor o pružanju usluge osobne asistencije nastavit će s pružanjem usluge do roka utvrđenog ugovorom.

Za pružanje usluge osobne asistencije pravne osobe moraju ispunjavati mjerila prostora, opreme, potrebnih stručnih i drugih radnika, sadržaj, opseg i način pružanja usluge kako je propisano Pravilnikom o mjerilima za pružanje usluge osobne asistencije, utvrđivanju cijene, sadržaju obrasca za podnošenje prijave na javni poziv te načinu i uvjetima sklapanja ugovora (NN 96/2023).

Kako bi se osigurala kvaliteta pružanja usluge osobne asistencije, uz Zakon je propisan i Pravilnik o standardima kvalitete pružanja usluge osobne asistencije (NN 96/2023), koji obuhvaća 14 standarda kvalitete s pripadajućim pokazateljima kvalitete.

Potpore tijekom odgojno-obrazovnog procesa

Zakonom o osobnoj asistenciji regulirati će se i potpore tijekom odgojno-obrazovnog procesa (pomoćnici u nastavi i stručni komunikacijski posrednici), no članci Zakona koji se odnose na navedenu potporu stupaju na snagu tek 1. srpnja 2024., do kada će biti objavljeni i potrebni podzakonski akti.

Novim Zakonom o povlasticama u prometu (NN 133/2023) uređuje se povlastice u korištenju pomorskog, željezničkog i pomorskog prometa na teritoriju Republike Hrvatske.

Najveća promjena koju donosi novi zakon je uvođenje 3 nove javne isprave na temelju kojih će se moći ostvarivati povlastice utvrđene ovim zakonom:

  • Nacionalna iskaznica za osobe s invaliditetom
  • Europska iskaznica za osobe s invaliditetom
  • Europska parkirališna karta za osobe s invaliditetom.

Kako ostvariti povlastice u prometu?

Postupak izdavanja javnih isprava na temelju kojih se ostvaruju povlastice pokreće se po službenoj dužnosti preuzimanjem podataka iz Registra osoba s invaliditetom i dostavljaju se na adresu prebivališta.

Postupak na zahtjev stranke pokreće se podnošenjem zahtjeva na adresu izdavatelja ili elektroničkim putem: https://mosi.akd.hr/hr/kontakt

Za ostvarivanje prava utvrđenih ovim Zakonom, potrebno je proći postupak vještačenja pri Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Vještačenjem moraju biti utvrđeni

  • stupanj težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti i
  • postotak oštećenja organizma (tjelesnog oštećenja).

Oba podatka moraju biti vidljiva u Registru osoba s invaliditetom.

Osoba koja nema utvrđena oba podatka (stupanj invaliditeta i postotak oštećenja) morati će ponoviti vještačenje pri Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

U slučaju da u Registru nisu navedeni ažurirani podaci s najnovijim nalazima vještačenja, dokumente kojima se dokazuje aktualni status osobe s invaliditetom potrebno je dostaviti u Registar osoba s invaliditetom.

Podatke iz Registra osoba s invaliditetom možete provjeriti na: https://www.hzjz.hr/sluzba-javno-zdravstvo/provjera-upisa-u-registru-osoba-s-invaliditetom/

Prema aktualnom Zakonu navedeno pravo mogu ostvariti osobe kod kojih je utvrđeno:

tjelesno oštećenje koje ima za posljedicu nesposobnost donjih ekstremiteta 80 % i više

tjelesno oštećenje osjetila vida od 100 %

tjelesno oštećenje osjetila sluha od 100 %.

Što sa starim karticama?

Potvrde / smart kartice, parkirališne karte i iskaznice za pomorski prijevoz osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju na temelju kojih su se do sad ostvarivala prava na povlastice u prometu vrijede do izdavanja Nacionalne iskaznice za osobe s invaliditetom, a najduže šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona (7. studenog 2023.).